Japan, ta daleka zemlja na istoku na čiju bi se staru tradiciju i kulturu jednostavnosti i života u skladu s prirodom trebale ugledati sve zapadne zemlje u današnjem užurbanom svijetu, posebno u velikim gradovima, također sve više okreće neki drugačiji list u knjizi života. Ipak, postoje vrlo male i jednostavne stvari u japanskoj tradiciji koje bismo svi mogli preslikati i koristiti svakodnevno za uspješniji i zdraviji život.

Ovu zemlju izlazećeg sunca karakteriziraju brojne posebnosti. Osim prekrasne prirode, haiku poezije, origamija, bonsai drvaca, ikebana, trešnjinog cvijeta, savršenstva imitacije prirodnog sklada u dizajnu japanskih vrtova, vrhunca svjetske tehnologije te discipline pojedinca, Japance karakteriziraju i posebni rituali koji dokazano poboljšavaju kvalitetu života.

Brojni su manji ili veći rituali i vrline, čak i s posebnim nazivima, stoga u nastavku slijedi zbir onih koje može svatko uz malo truda uključiti u svoju svakodnevicu:

1. RANO USTAJANJE I RANO LIJEGANJE

Sve se više i u zapadnoj hemisferi priča o dobrobiti i važnosti ranog odlaska na počinak, ali samim tim i ranog ustajanja. Britansko japanski pisac i prevoditelj koji je u drugoj polovici 19. stoljeća radio kao učitelj engleskog jezika u Japanu, Patric Lafcadio Hearn pisao je o svom prvom, začuđujućem, susretu s ranim ustajanjem: „Prije zore probudio me neki čudan zvuk vani. Ustao sam, prišao prozoru i vidio seljane kako čavrljaju i guguću pripremajući se za klanjanje izlazećem suncu.“.

Naime u japanskoj kulturi postojao je odgoj od malih nogu za naviku ranog ustajanja koju danas na žalost prakticira vrlo mali broj ljudi zbog društvenih promjena i novih, više zapadnjačkih, životnih navika. Japanci imaju vrlo dugu tradiciju navike ranog ustajanja kako bi štovali i klanjali se suncu riječima „Hvala što nas uvijek čuvaš!“. Stoga ni ne čudi da je simbol sunca utkan i u nacionalnu zastavu.

Bilo kako bilo možda još nije kasno da i mlađe generacije Japanaca ponovo prigrle duhovnu tradiciju svojih predaka s obzirom da se i na Zapadu sve više priča o pogodnostima ranog ustajanja s prvim zrakama sunca te ranog odlaska na počinak, najkasnije u 22 sata, jer ipak , kako potvrđuju znanstvena istraživanja, naše tijelo je za svoje savršeno funkcioniranje prirodno kreirano baš na taj način.

2. RADIO TAISO JUTARNJA TJELOVJEŽBA I DOBRO DRŽANJE

Nikome danas nije strano da i sasvim mala svakodnevna tjelovježba poboljšava zdravlje i čini dan čudesnijim. I dok se kod nas priča o važnosti polusatnog hodanja, trčanju, aerobiku, zumbi, teretanama, u Japanu također ima svega toga kao i na našim prostorima, ali Japanci već gotovo čitavo stoljeće imaju jedinstvenu tehniku grupnog vježbanja laganim pokretima uz glazbu i glasovno navođenje nazvanu Radio Taiso. Ovaj način, u pravilu, nekoliko minutnog  vježbanja uveden je u Japanu 1926. godine s pojavom prvih radijskih frekvencija, a koristio se kao grupno jutarnje vježbanje u školama i tvrtkama. Tradicija se održala do danas samo što je modernizirana te se osim na radiju zvukovi za Radio Taiso mogu gledati na televiziji pa čak i čuti na javnom prostoru poput željezničkih stanica samo su glazba i pokreti nešto moderniji i prilagođeniji novim, mlađim, generacijama.

Japancima je važno i dobro držanje, dobra postava. Iako danas sve više mlađih generacija ima bolest cijelog svijeta kao što je pogrbljenost uzrokovana korištenjem osobnih računala i pametnih telefona nekada je za dobru postavu muškaraca i žena u Japanu brinuo kimono. Naime široki pojas kao dio kimona koji se veže oko struka zaslužan je za dobro držanje Japanaca. Kako pametna tehnologija, izostanak nošenja tradicionalne odjeće i moderan način života uzimaju danak tako ni u Japanu ne zaostaju za problemima koji prate nove generacije u cijelom svijetu. Ipak u Japanu je i dalje zadržano vjerovanje da ispravno držanje tijela odaje dojam ispravnosti razmišljanja istog pojedinca te da je osoba „na svom mjestu“.

3. JAPANSKA HRANA I PIĆE

Sushi i sake su svakako najpoznatiji japanski kulinarski brendovi u svijetu, no nije strana ni činjenica da japanski vid ishrane koji se temelji na svježim namirnicama i usklađeno pripremljenim te planiranim obrocima u kojima je precizno određen omjer proteina, ugljikohidrata i bjelančevina dijelove Japana poput otoka Okinawe svrstava u sam vrh najdugovječnijih ljudi na Zemlji. Osim ribe, svježeg povrća i voća zdravlju i dugovječnosti sigurno pridonose i stoljetne tradicionalne čajne ceremonije, a posebno pripremanje matcha čaja kojim Japanci zamjenjuju jutarnji ritual kave. Ne čudi ovakav popis namirnica kada je riječ o onima koje su pune antiupalnih, antikancerogenih i antioksidativnih svojstava. Morske alge i riba sigurno su razlog dovoljnog unosa joda u organizam i simbol nacije s najmanjom stopom problema povezanih s bolestima štitnjače u svijetu.

4. ČISTOĆA ŽIVOTNOG PROSTORA, TOALETA I OKOLIŠA PUNI NOVČANIK

Da, i u Japanu se može naći smeće u prirodi jer ima nemarnih ljudi, ali zato se u ovoj dalekoj zemlji još od ranih školskih dana djecu podučava važnosti čistoće osobnog životnog prostora i okoliša. Školski sustav u Japanu učenike od najmlađe dobi „trenira“ na čistoću pa tako učenici svakodnevno sudjeluju u čišćenju učionica, školskih prostorija, ali i održavanju prostora oko školske zgrade. Savršeno stjecanje discipline za cijeli život, zar ne?!

Čistoća prostora važan je dio i prema danas sve popularnijoj kineskoj Fheng Shui praksi življenja. Iako spomenuta filozofija dolazi iz Kine u Japanu vjeruju da čisti toalet čini život uspješnijim. Tu filozofiju su Japanci toliko uzdigli na višu razinu da imaju i posebnog boga za toalet koji povezuju s ekonomskim prosperitetom, zdravljem i plodnošću. Nazvali su ga Ususama Myoo i tipičan je za šintoizam iako božanstvo toaleta poznaju i druge stare kulture poput Starog Rima. U Japanu vjeruju da često čišćenje toaleta (wc-a) pročišćuje um i na taj način donosi sreću, posebno kada je u pitanju novac. Osim toga vjeruju da na taj način osoba postaje više svjesna nečistoća, smeća i stvari na podu oko sebe pa će više početi organizirati svoj životni prostor koji će postajati sve čišći i organiziraniji.

Takvo uvjerenje i naviku prakticirali su neki od najuspješnijih ljudi u Japanu kao što su osnivač Honde, Soichiro Honda, japanski redatelj, glumac i komičar Takeshi Kitano kao i osnivač japanske kompanije za čišćenje Yellow Hat, Hidesaburo Kagiyama koji je sam čistio toalete u svojoj tvrtki, a napisao je i knjigu s naslovom „Upravljanje čišćenjem toaleta – Ometajuća menadžerska strategija“ („Toilet cleaning management – disruptive management strategy“). Svi oni smatraju da ovakva radnja čini osobu skromnijom. Što bi na to rekli zapadnjaci u čijoj se kulturi čišćenje toaleta smatra ponižavajućim i podcjenjujućim?! Izgleda da su „tete čistačice“ u Japanu puno više cjenjenije nego li u drugim dijelovima svijeta. Ako je vjerovati Kagiyami mnogi menedžeri na Zapadu mogli bi se dobro preispitati o svom načinu vođenja i valjanosti svega naučenog u svojim menedžerskim školama. Hidesaburo Kagiyama kaže: „Vidio sam tisuće ljudi koji čiste toalete. Svi oni postaju skromniji kada čiste toalete i svoju skromnost odražava na njihov odnos prema poslu.“ Poučno. Zar ne?

Postoji i istraživanje na temu odnosa čistog životnog prostora i toaleta te prihoda domaćinstava koje je provela kompanija Lion Corporation prema kojem se pokazalo da kućanstva s čistim toaletom imaju u prosjeku 7.000 dolara veće prihode na godišnjoj razini od onih koja ne drže toliko do čistoće. Isto istraživanje je pokazalo da su pojedinci koji žive u čistom životnom okruženju više društveniji i uspješniji u poslu.

5. MINIMALIZAM I ORGANIZIRANOST PROSTORA

Japanski minimalizam koji odaje skromnost naroda Zemlje izlazećeg sunca naširoko je poznat i malo tko ostane ravnodušan. Ovakav način životne filozofije ima uporište u tradiciji i malim stvarima. Već ranije opisana je važnost čistog prostora koju prati i važnost da prilikom samog ulaska u životni prostor i izuvanja cipela njih uredno posložiš što se djecu uči od malih nogu. Doduše ovakva praksa ne izostaje i kod nas u Europi. Japanci vole organiziranost pa imaju pravilo „jedna stvar u kuću, druga iz nje“ što bi značilo da gomilanje stvari nije potrebno. Većina njih voli prakticirati rješavanje nepotrebnih i starih stvari pa ono što više ne koriste minimalno dva mjeseca ili im nije potrebno poklanjanju, daruju ili bace bilo da je riječ o knjigama, odjeći ili tehničkim uređajima. Velika razlika od nas Europljana koji se držimo mentaliteta „neka se nađe ako zatreba“ pa nepotrebno gomilamo stvari, nije li? Japanci vjeruju da s ovakvim stavom rješavanja viška stvari štede jer u svakom trenutku znaju što imaju u svom domu i što im je zaista potrebno. Ukoliko ne moraju u Japanu ne kupuju nove stvari već se drže i tradicije popravljanja stvari i vizije ljepote u nesavršenom. Primjerice ako razbiju tanjur, šalicu, vazu ili neki slični predmet oni će se primiti svoje stare tehnike zvane kintsugi pa će krhotine takvih predmeta sastaviti spajajući ih srebrnim ili zlatnim spojevima rezultati čega mogu biti zadivljujući. Iako su bogata zemlja gdje u velikim gradovima ne izostaje najnovijih tehnoloških dostignuća za koju je potrebna velika količina energije Japanci vode računa o uštedi energije pa u svojim kućanstvima disciplinski vode brigu o grijanju i sijalicama.

6. PLANINARENJE I TOPLE KUPKE

Iako je arhipelaška država u Japanu planina ne nedostaje, a svjetski poznata planina je svakako Fugaku široj javnosti poznatiji kao Fuji koji se nalazi na otoku Honshu. Japanci imaju veliku naviku boravka u prirodi i planinarenja jer smatraju da im to omogućuje dobro zdravlje jer jača stopala i noge te produžava život. Nije čudno u Japanu sresti planinare i treće životne dobi.

Japan ima i dugu tradiciju toplih kupki. Ova činjenica ne treba uopće čuditi jer su čak i japanski makakiji oni koji vole tople izvore vode ujedno i najsjevernija majmunska vrsta na planeti. U Japanu ima više od 27.000 termalnih izvora stoga ni ne čudi činjenica da gotovo nema sela u kojem ne postoji svojevrsna javna kupelj. Japanci su u svijetu proslavili i ofuro, tradicionalnu duboku drvenu kadu koja služi za dugo uranjanje u toplu kupku prije koje je obavezno tuširanje ili pranje. Prakticiranje toplih kupki kod Japanaca, koji imaju uvjete za tako nešto, je gotovo svakodnevno jer su svjesni činjenice da na taj način iz tijela izvlače toksine, opuštaju napetost u mišićima nakon napornog radnog dana i jačaju svoj imunitet.

7. ZAHVALNOST I POŠTOVANJE PREMA DRUGIMA

Prakticiranje zahvalnosti za različite stvari kod Japanaca ima i različite izraze koje je na druge jezike teško jednoznačno prevesti. Zahvaljivanjem tako pokazuju svoju brigu o svom duhu, tijelu ali i o drugima. Voze li se vlakom nakon korištenja sjedala Japanci će sjedalo vratiti u početni položaj kako bi osoblju olakšali kasnije čišćenje prostora vlaka ili će prije odlaska iz restorana stolac na kojem su sjedili uvući natrag pod stol čime ovim malim gestama izražavaju poštovanje prema drugima, ali i stvaraju sliku dobrog mišljenja drugih o njima samima.

Za zahvalnost postoje mnogo izraza. Jedan od njih koji se može čuti i u japanskim animiranim filmovima je ITADAKIMASU, riječ koju izgovaraju prije jela što bi u doslovnom prijevodu bilo „hvala za obrok“. Međutim ovaj izraz ima dublje značenje. Jedno od njih je zahvalnost prema svima koji su omogućili da jelo bude realizirano pri čemu se zahvaljuje baš svakome tko je omogućio da jelo završi na stolu, onima koji su namirnice proizveli, dobavili, kuharima koji su ih pripremili i onima koji su jelo poslužili, doslovno svima koji su sudjelovali u procesu koji bismo mi nazvali „od polja do stola“. Drugo dublje značenje spomenutog izraza je zahvalnost za život jer u japanskoj kulturi postoji vjerovanje da je sve što nas okružuje živo i ima svoju energiju, kako običan kamen, tako i svaka namirnica bila ona biljnog ili životinjskog podrijetla. Na taj način izražava se zahvalnost za svaki sastojak u jelu, zahvalnost za sve što će se pojesti jer uvjereni su Japanci da će se život onoga što će pojesti promijeniti za njihovu osobnu životnu dobrobit.

WARE TADA TARUWO SHIRU je jedan drugi izraz za zahvalnost, teško je jednoznačno prevodiv, a dolazi kao izraz iz Zen filozofije (ware – ja, tada – jednostavno, taruwo – što je dovoljno, shiru – znam/znati). Dakle, ovaj izraz mogao bi se označiti kao izraz zahvalnosti života u trenutku, zahvalnosti za sve ono što trenutno imamo i spoznaje zadovoljstva koje donosi mir u osobni život, moć pozitivnih misli umjesto konstantne težnje zapisane u ljudskoj prirodi za nečim što u danom trenutku nemamo što nas čini nesretnima i nezadovoljnima. Ukratko ovo je moćan izraz zahvalnosti za trenutak bivanja i imanja te pogleda na takvo stanje sa zahvalnošću i većim cijenjenjem postojećeg stanja. Ova filozofija nije strana ni u drugim kulturama, no Japanci su majstori u imenovanju, a na cjelokupnom ljudskom rodu je da ovu vrstu zahvalnosti što više prigrli i prakticira unatoč programiranom kodu ljudske prirode i težnji za suprotnim.

Još jedan hvale vrijedan izraz zahvalnosti koji je svojstven samo za ljude u Japanu je OKAGESAMA. On označava zahvalnost za dobar osjećaj svima i svemu što nas okružuje. Najjednostavnije rečeno kada bi netko pitao drugog pri susretu u Japanu „Kako si/ste?“, ovaj bi odgovorio „Okagesama de“ čime kazuje da je dobro, ali ne onako kako bismo mi to ovdje protumačili. Japanci s ovakvim odgovorom daju do znanja da su dobro zahvaljujući osobi koja je pitanje postavila, drugima okolo pa čak i onima nepoznatima te koji trenutno nisu prisutni ali su u mislima, ali i okruženju u kojem se osobe nalaze. Na neki način ova fraza označava zahvalnost mnogim drugim ljudima čiju potporu osoba ima i koja, prema vjerovanju, pojedinca čini vrlo skromnim samo zato što je upotrebljava kao takvu.

 

Svaka kultura svijeta je posebna no japanska doista fascinira svojom jednostavnošću, povezanošću s prirodom i disciplinom. Teško je sabrati sve specifične izraze ovog posebnog jezika na jednu listu. Zaista ne bi bilo loše početi s prakticiranjem nekih vještina japanske tradicije koje su naizgled male i nevažne u današnjem materijalističkom svijetu, a život ipak čine ljepšim i bogatijim. Prvenstveno moć zahvalnosti i pozitivnih fraza kao i svakodnevna tjelovježba i usklađena prehrana sigurno su one koje bi svi ljudi trebali unijeti u vlastiti život. Možda bi svijet postao drugačije, bolje mjesto.